Milmedika

Spirometrijski test pruža podatke koji pomažu u dijagnostikovanju plućnih bolesti i omogućavaju praćenje zdravlja pluća. Testom se mjeri maksimalna količina vazduha koju osoba može da udahne i izdahne, kao i količina vazduha koju može da izdahne u prvoj sekundi testa. Obično traje 10-15 minuta.

Kome se preporučuje da uradi spirometriju?

• Osobama koje imaju osjećaj otežanog disanja, gušenja ili kratkog daha, bilo pri naporu ili u mirovanju.
• Aktuelnim ili bivšim pušačima.
• Osobama koje dugo kašlju.
• Osobama koje već koriste lijekove za plućne bolesti. Spirometrija se takođe izvodi u okviru preoperativne pripreme, sistematskih pregleda, medicine rada, kod sportista i u drugim specifičnim situacijama.

Koje su kontraindikacije za izvođenje spirometrije?

Spirometriju ne treba izvoditi kod:

• Osoba koje su imale infarkt miokarda u poslednjih mjesec dana.
• Osoba koje iskašljavaju krv nepoznatog uzroka.
• Osoba sa pneumotoraksom ili skorašnjom plućnom embolijom.
• Osoba sa nestabilnim kardiovaskularnim statusom.
• Osoba koje su nedavno imale hirurške intervencije na očima, aneurizme (torakalne, abdominalne, cerebralne) ili abdominalne i grudne operacije.
• Osoba sa akutnim poremećajima koji ometaju izvođenje testa (npr. povraćanje, dijareja).

Kako se pripremiti za spirometriju?

• Obucite udobnu odjeću koja vas neće stezati.
• Ne jedite barem 2 sata prije testa i izbjegavajte teške treninge 30 minuta prije testa.
• Alkohol ne treba konzumirati 2 do 4 sata prije testa.
• Pušenje je zabranjeno 30 minuta prije testa, a poželjno je ne pušiti 24 sata prije testiranja. Prije nego što počne test, pacijent treba da mirno diše u čekaonici 10-15 minuta.

Za pacijente koji koriste inhalacionu terapiju:

• Ne uzimati kratkodjelujuće bronhodilatatore 6-8 sati prije testa.
• Ne uzimati dugodjelujuće bronhodilatatore 12 sati prije testa.
• Ne koristiti tiotropijum, indakaterol, glikopironijum, ili teofilin 24 sata prije testa.

Kako se izvodi spirometrija?

Prije testa, stručno osoblje objašnjava njegovu svrhu i način izvođenja. Pacijent stavlja usnik sa antibakterijskim filterom na aparat. Tokom testa, osoba sjedi uspravno, sa blago raširenim nogama, a nos je obezbijeđen štipaljkom kako bi se spriječilo disanje kroz nos. Ispitanik čvrsto drži usnik ustima kako bi spriječio prolaženje vazduha izvan usnika.

Mogući problemi tokom testa

Duboki izdisaji mogu biti teški za neke osobe. Ako pacijent osjeti umor ili vrtoglavicu tokom testa, može zatražiti pauzu pre nego što ponovo pokuša. Takođe, tokom testa može doći do kašlja, pa je važno da pacijent isprazni pluća do kraja prije nego što počne novi udisaj.

Šta ukazuju rezultati testa?

Ako rezultati spirometrije pokazuju poremećaj plućne funkcije, ljekar može tražiti dodatni test nakon što pacijent udahne lijek koji olakšava disanje (bronhodilatator). Ako upotreba leka poboljša disanje, to može ukazivati na plućne probleme koji se mogu lečiti.

Rezultati su normalni – šta to znači? Ako su rezultati normalni, to ne znači da je osoba potpuno zdrava, naročito ako je prethodno imala simptome slične astmi ili ako puši. Takođe, ljudi koji rade u zagađenim uslovima i dalje mogu biti pod rizikom od plućnih oboljenja, čak i ako su rezultati testa normalni.

Da li su potrebni dodatni testovi? Ako simptomi variraju (kao što je često slučaj kod astme), ljekar može preporučiti ponavljanje testa. Takođe, ako već postoji dijagnostikovana plućna bolest, spirometrija se koristi za praćenje stanja. Mogu se preporučiti dodatni testovi, kao što su spirometrija nakon fizičkog napora ili inhalacije supstanci koje izazivaju suženje disajnih puteva.

Dr Mirko Šebek