Praćenje djece koja su rođena mala za gestaciono doba

Datum

20. feb 2017.

Fotografija za članak o djeci rođenoj maloj za gestaciono doba

Djeca rođena mala za gestaciono doba (MZGD) zahtijevaju posebnu pažnju u praćenju rasta i razvoja. Dijagnoza se postavlja na osnovu tjelesne mase i dužine pri rođenju, trajanja trudnoće i referentnih vrijednosti specifičnih za pol i gestacionu dob određene populacije.

Rast i razvoj

Većina djece rođene MZGD nadoknadi zaostatak u rastu tokom prve dvije godine života. Međutim, oko 10% njih ostaje trajno niskog rasta i kao odrasle osobe.

Nizak rast kod ove djece prepoznat je kao indikacija za terapiju hormonom rasta (HR). Evropska agencija za procjenu medicinskih proizvoda odobrila je ovu terapiju 2003. godine.

U Crnoj Gori, djeca rođena MZGD koja ne nadoknade rast do kraja četvrte godine smatraju se kandidatima za terapiju hormonom rasta.

Primjer uspješne terapije

Prvoj pacijentkinji kojoj je početkom 2006. godine uvedena terapija hormonom rasta, pri rođenju je težina bila 656 grama, a dužina 33 cm (rođena u 25. nedjelji trudnoće). U četvrtoj godini života zaostajala je 18 cm u odnosu na ciljnu visinu. Danas ima 17 godina, učenica je trećeg razreda srednje škole i visoka 167 cm.

Efekti terapije hormonom rasta

Terapija hormonom rasta ubrzava linearni rast i normalizuje visinu, a uspješnost liječenja je dokazana – čak 98% djece dostigne svoj genetski potencijal. Osim uticaja na visinu, terapija ima i brojne metaboličke, kardiovaskularne i psihosocijalne koristi.

Istraživanja pokazuju da kod djevojčica rođenih MZGD pubertet i menarha mogu početi 5–10 mjeseci ranije, što može dodatno uticati na konačnu visinu.

Dugoročni zdravstveni rizici

Djeca rođena MZGD imaju povećan rizik za razvoj metaboličkih poremećaja koji su posljedica fetalne malnutricije i reprogramiranja metaboličkih procesa. Među najčešćim su:

  • sklonost ka gojaznosti
  • insulinska rezistencija
  • metabolički sindrom
  • dijabetes
  • kardiovaskularne bolesti

Zbog ovih rizika, potrebno je redovno praćenje tjelesne težine i visine, pubertetskog razvoja, krvnog pritiska, nivoa šećera i insulina u krvi, kao i lipidnog statusa. Takođe, preporučuje se ultrazvučno mjerenje debljine intime-medije na zadnjem zidu arterije karotis komunis kod djece, adolescenata i odraslih koji su rođeni MZGD.

Prof. dr Mira Samardžić