Milmedika

Na Svjetski dan srca, 29. septembra, dok se cijeli svijet i dalje bori sa COVID-19, zdravlje svih nas – i nas samih i naših najbližih – dolazi u prvi plan. Kroz promovisanje naučnih saznanja, empatije i zajedničkog djelovanja, nastojimo osigurati najbolje uslove za zdravlje srca za vas, vaše voljene i zajednicu kojoj pripadate.

COVID-19 i kardiovaskularne bolesti (KVB)

Za 520 miliona ljudi širom svijeta koji žive sa kardiovaskularnim bolestima, pandemija COVID-19 donijela je posebne izazove. Osobe sa KVB-om:

• Imaju veći rizik od razvoja teških oblika COVID-19.
• Strahuju od odlaska na redovne preglede.
• Teže dolaze do lijekova i medicinskih usluga.
• Bile su izolovane od prijatelja i porodice.

Statistika i uzroci KVB

Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu, odgovorne za 18,6 miliona smrtnih slučajeva godišnje. Uzroci su mnogobrojni i često povezani sa načinom života:

• Genetska predispozicija
• Pušenje
• Dijabetes
• Visok krvni pritisak
• Visok holesterol
• Gojaznost
• Stres, depresija i izolacija
• Zagađenje vazduha

Vrste kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti obuhvataju različita oboljenja krvnih sudova i srca, među kojima su:

• Koronarna bolest srca – zahvata krvne sudove koji snabdijevaju srčani mišić.
• Cerebrovaskularna bolest – pogađa krvne sudove koji snabdijevaju mozak.
• Periferna arterijska bolest – utiče na krvne sudove u rukama i nogama.
• Bolest aorte – zahvata najveću arteriju u tijelu i njene grane.
• Tromboza dubokih vena i plućna embolija – krvni ugrušci koji se mogu prenijeti iz vena nogu u srce i pluća.
• Reumatska bolest srca – oštećenje srčanog mišića i zalistaka kao posljedica reumatske groznice.
• Kongenitalna bolest srca – malformacije srčane strukture prisutne pri rođenju.

Savjeti Svjetske federacije za srce

Kako biste smanjili rizik od KVB i poboljšali zdravlje srca, preporučuju se sljedeće smjernice:

Zdrava ishrana:

• Izbjegavajte slatke napitke i voćne sokove: birajte vodu ili nezaslađene napitke.
• Birajte voće umjesto slatkiša: zdravija alternativa za užinu.
• Jedite pet porcija voća i povrća dnevno – svježe, smrznuto, konzervirano ili sušeno.
• Smanjite unos prerađene hrane bogate soli, šećera i nezdravih masti.

Fizička aktivnost za zdravlje srca

Redovna fizička aktivnost pomaže u smanjenju rizika od srčanih oboljenja:

• Budite aktivni najmanje 30 minuta dnevno, pet puta nedjeljno umjerenim intenzitetom ili 75 minuta nedjeljno jakim intenzitetom.
• Uključite aktivnosti poput igre, hodanja, kućnih poslova ili plesa.
• Budite aktivniji svakog dana: hodajte umjesto da se vozite, koristite stepenice umjesto lifta.
• Vježbajte dok gledate televiziju: radite čučnjeve, vozite sobni bicikl ili koristite steper.
• Na radnom mjestu pravite kratke pauze za istezanje ili kratke šetnje.

Briga o zdravlju srca i zajednice

Svjetski dan srca podsjeća nas na važnost brige o sopstvenom zdravlju, kao i zdravlju naših najbližih. Male promjene u svakodnevnom životu – poput bolje ishrane, redovne fizičke aktivnosti i prestanka pušenja – mogu imati veliki uticaj na zdravlje srca i ukupni kvalitet života.