Milmedika

Oralna rehidracija predstavlja jedno od najvažnijih medicinskih dostignuća 20. vijeka, donoseći revoluciju u liječenju dijareje kod djece svih uzrasta.

Kada se primjenjuje oralna rehidracija?

Pored liječenja dehidracije usljed proljeva i povraćanja, oralna rehidracija se koristi i kod drugih stanja praćenih visokom temperaturom, smanjenom željom za unosom tečnosti i hrane.

Prednost oralne rehidratacione terapije je što se može započeti već kod prvih simptoma, u kućnim uslovima, čime se smanjuje rizik od teže dehidracije i potrebe za bolničkim liječenjem. Kućna rehidracija je moguća kod djece čiji simptomi traju kratko (1-2 dana), koja imaju do 5 stolica dnevno, prestalo im je povraćanje, ne odbijaju hranu i tečnost, redovno mokre i uobičajeno su aktivna.

Kod djece s intenzivnijim ili dugotrajnijim tegobama, oralna rehidracija se primjenjuje nakon pregleda u ambulanti, ukoliko nisu prisutni znaci dehidracije, kao i kod pacijenata koji su prethodno liječeni intravenskom terapijom tečnosti i otpušteni na kućno liječenje.

Osim rehidracije, bebama se savjetuje nastavak dojenja, a kod onih na adaptiranoj formuli – nastavak uobičajene formule ili prelazak na formulu bez laktoze. Starijoj djeci se preporučuje rana realimentacija (postepeni povratak na normalnu ishranu).

Kako pravilno sprovoditi oralnu rehidraciju?

Oralna rehidracija se započinje malim količinama rastvora – po jedna kašičica (5 ml) svakih 5 minuta. Ako dijete dobro podnosi unos, količina se može postepeno povećavati na 10-15 ml. Najbolje je davati tečnost često i u malim gutljajima, dokle god dijete toleriše unos.

Orijentaciono, nakon svake vodene stolice potrebno je nadoknaditi:

• 50-100 ml rastvora za djecu mlađu od 2 godine (u periodu od 30-60 minuta),
• 100-200 ml za djecu stariju od 2 godine (tokom 30 minuta),
• Djeca starija od 10 godina mogu piti koliko im odgovara.

U slučajevima kada dijete povraća bez dijareje, može doći do nakupljanja ketona, koji dodatno pojačavaju mučninu. Unošenjem glukoze (kockica šećera ili čokolade) i postepenim davanjem ORS rastvora (5 ml svakih 5 minuta) može se poboljšati stanje. Preporučuje se pauza od 20 minuta nakon povraćanja prije ponovnog davanja tečnosti.

Koji rastvori se koriste za oralnu rehidraciju?

Rastvori za oralnu rehidraciju (ORS) su balansirane mješavine šećera i elektrolita koje pomažu apsorpciju tečnosti čak i kod proljeva. Prvi ORS rastvor, koji su razvili UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija, sadržao je veću količinu soli i bio namijenjen liječenju kolere, ali zbog neadekvatnog ukusa i mogućih nuspojava kod djece, danas se koristi poboljšana formula.

Evropsko udruženje pedijatrijskih gastroenterologa i hepatologa (ESPGHAN) preporučuje hiposmolarnu formulu ORS-a s 60 mEq/L natrijuma, koja je efikasnija i bolje prihvaćena. Važno je napomenuti da domaći pripravci poput pirinčane sluzi ili supe od šargarepe nisu adekvatna zamjena za ORS, jer ne sadrže precizne omjere elektrolita. Roditeljima se savjetuje da ne koriste isključivo ove pripravke i da izbjegavaju davanje čiste vode, kako bi se spriječila hiponatrijemija.

Pirinčana sluz može se koristiti kao dodatak ishrani ili baza za pripremu mliječne formule.

Budući pravci razvoja

Glavni izazov ORS rastvora je njihov blago slan ukus, zbog kojeg ih djeca često odbijaju. Različiti pokušaji poboljšanja ukusa (voćni dodaci, med, rogač) nisu dali značajnije rezultate. Međutim, rashlađivanje rastvora u frižideru može smanjiti njegovu bljutavost i olakšati konzumaciju.

Takođe, ESPGHAN preporučuje dodatak određenih probiotika (Lactobacillus rhamnosus GG, Saccharomyces boulardii, L. reuteri DSM 17938) u ORS rastvore, jer pomažu u smanjenju trajanja i ozbiljnosti dijareje kod djece sa akutnim gastroenterokolitisom. Kombinacija probiotika i ORS-a predstavlja važan korak ka još efikasnijem liječenju.

Dr Dušanka Novosel, pedijatar–gastroenterolog

Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore