Milmedika

Dijabetes je u stalnom porastu širom svijeta, a taj trend se, nažalost, očekuje i u narednim decenijama. Prema podacima Internacionalne dijabetološke federacije, do 2045. godine broj odraslih osoba sa dijabetesom povećaće se za preko 50% globalno, dok se u Evropi predviđa rast od 15%.

Stanje u Crnoj Gori

U Crnoj Gori je dijagnostikovan dijabetes kod preko 29.700 odraslih osoba (podaci Registra šećerne bolesti IJZCG i zdravstvene evidencije domova zdravlja). Nacionalna prevalenca iznosi oko 11%, dok se procjenjuje da preko 20.000 odraslih osoba ima dijabetes koji nije otkriven. Drugim riječima, svaki deveti odrasli građanin ima dijabetes, a svakom trećem oboljelom bolest nije dijagnostikovana.

Rizik među radno sposobnim stanovništvom

Radno sposobni građani izloženi su značajnom riziku od dijabetesa i njegovih komplikacija. Među novodijagnostikovanim slučajevima, osobe mlađe od 65 godina čine čak 60%. Komplikacije razvija oko 9% oboljelih, a polovina njih je mlađa od 65 godina.

Faktori rizika za dijabetes tipa 2

Nezdrav način života, fizička neaktivnost i povećana tjelesna masa, posebno abdominalna gojaznost, ključni su faktori rizika za razvoj dijabetesa tipa 2. Među odraslima oboljelim od dijabetesa, čak 95% boluje od tipa 2. Takođe, 40% pacijenata je fizički neaktivno, 80% ima prekomjernu tjelesnu masu, a 70% je razvilo abdominalnu gojaznost.

Dijabetes kod djece i mladih

Svake godine u Crnoj Gori između 30 i 40 osoba mlađih od 20 godina oboli od dijabetesa. Kod starijih od 15 godina dijagnostikuju se dijabetes tipa 1, tipa 2 i gestacijski dijabetes, dok djeca do 14 godina gotovo isključivo obolijevaju od dijabetesa tipa 1. Godišnje se kod 20 do 30 djece dijagnostikuje dijabetes tipa 1.

Gestacijski dijabetes

Gestacijski dijabetes se može razviti u drugom ili trećem trimestru trudnoće. Prema podacima Registra šećerne bolesti, godišnje se prijavi između 20 i 40 slučajeva ovog oblika dijabetesa kod trudnica.

Zaključak i preporuke

Crna Gora ima visoku prevalencu dijabetesa (oko 11%), sa stalnim trendom rasta. Loše prehrambene navike, nedostatak fizičke aktivnosti, genetski faktori i starenje populacije glavni su uzroci povećanja broja oboljelih.

S druge strane, šira društvena edukacija o zdravim životnim navikama mogla bi smanjiti broj oboljelih i do 50%. To bi, pored zdravstvenih benefita, imalo i značajan ekonomski efekat na smanjenje troškova liječenja. Prije pandemije COVID-19, više od petine preminulih godišnje imalo je dijabetes.

Evropa je region sa najvećim brojem djece oboljele od dijabetesa tipa 1, što daje dodatni kontekst za sagledavanje stanja u Crnoj Gori. Zbog toga je neophodno donijeti održiv plan za smanjenje obolijevanja na nivou društva.

Dr Dragan Likić, Rukovodilac Registra šećerne bolesti