Kojoj grupi pripadam ?
Koji su “moji brojevi”?
Koliki je moj “HEART SCORE” ?
Prevencija kardiovaskularnih bolesti podrazumijeva niz farmakoloških i nefarmakoloških postupaka u cilju spriječavanja nastanka( primarna prevencija) ili ponovne pojave (sekundarna prevencija ) kardiovaskularnih bolesti.
Rizični faktori za nastanak kardiovaskularnih bolesti su :
Nepromjenjivi faktori rizika su genetska sklonost (nasljeđe),dob i pol te na njih ne možemo uticati.
Promjenjivi faktori rizika su povišen krvni pritisak (arterijska hipertenzija) , povišene masnoće u krvi (hiperlipidemije),povišen šećer u krvi (šećerna bolest ili intolerancija glukoze) pušenje i gojaznost.
U procjeni ukupnog kardiovaskularnog rizika koristimo se SCORE tablicom.
SCORE tablica kombinuje promjenjive i nepromjenjive faktore rizika.
Ukupni kardiovaskularni rizik se očitava iz tablice koja se dijeli po polu, dobi, pušenju, vrijednosti sistolnog krvnog pritiska i vrijednosti ukupnog holesterola. Psihosocijalni faktori : stres povezan sa radom i radnim obavezama, loši međuljudski odnosi, vanredna stanja u društvu, imaju značajnu ulogu u porastu KV bolesti. Istraživanja su pokazala da je stanovništvo sa nižim ekonomskim standardom pod većim zdravstvenim rizikom.
Crna Gora prema navedenim tablicama i Atlasu svjetske zdravstvene organizacije spada u zemlje sa visokim kardiovaskularnim rizikom .
Na osnovu rezultata rizik se dijeli na:
1.nizak kardiovaskularni rizik – SCORE ≤ 1%
2.umjereni kardiovaskularni rizik – SCORE 1-5 % ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja manji od 5% u 10 godišnjem periodu
3.visoki kardiovaskularni rizik – SCORE 5-10 % ukazuje da rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja iznosi 5-10% u 10 godišnjem periodu
4.vrlo visoki kardiovaskularni rizik – SCORE >10 % ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja veći od 10% u 10 godišnjem periodu
Kako tumačimo ove podatke – same tabele, šta nam statistiika govori ?
Ukoliko je Vaš rizik procijenjen kao mali ili srednji temelj terapije su nefarmakološke mjere. One uključuju promjenu dosadašnjih životnih navika – bazirane su na primjeni adekvatne dijete/režima ishrane i ponašanja -sprovođenju umjerene fizičke aktivnosti.
Kod osoba povišenog i visokog kardiovaskularnog rizika uz navedene mjere potrebno je i farmakološko liječenje.
Danas su nam na raspolaganju brojni i vrlo efikasni lijekovi koji se koriste za liječenje povišenog pritiska , masnoća i šećerne bolesti.
Cilj liječenja je uspostaviti adekvatnu kontrolu rizičnih faktora .
Zato je važno da znamo “svoje brojeve” , a to znaci vrijednosti pritiska , sećera u krvi , holesterola .
Ciljna formula je 0,3,5,140,5,3,0 a to konkretno znači –
0 – označava da nema pušenja,
3 – barem tri kilometra šetnje dnevno,
5 – broj obroka dnevno,
140 – maksimalnu vrijednost gornjeg/ sistolnog pritiska,
5 – maksimalni ukupni holesterol,
3 – maksimalni loš /LDL / holesterol i
0 – nema gojaznosti i šećerne bolesti
PCOS – Polycystic ovary syndrom – sindrom policističnih jajnika
NAFLD – Non Alchololic Fat LIver Disease – masna jetra nealkoholnog uzroka