Vitamin D :
– veoma važan za zdravlje.
– ima višestruku ulogu
– predstavlja prohormon, koji nastaje u koži dejstvom ultraljubičastih zraka.
– kompleksan je vitamin, sastoji se od vitamina D1, D2, D3, D4, D5, ali vitamini D2 i D3 su biloški aktivni. Iz hrane životinjskog porijekla nastaje vitamin D3 , a iz biljne hrane nastaje vitamin D2.
Funkcije vitamina D:
– Aktivan je u metabolizmu kostiju,
– Jača zube,
– Jača kosti,
– Aktivan je u imunom sistemu,
– Štiti od nekih vrsta raka.
Koji su faktori rizika za nastanak deficita vitamina D?
- Život na visokim geografskim širinama– što smo bliže sjeveru, to su jesenji i zimski dani kraći, a manja izloženost sunčevoj svjetlosti
- Život na zagađenom području – zagadjenje upija dio sunčevog zračenja i ograničava količinu koja dopire do kože
- Provođenje previše vremena u zatvorenom prostoru
- Upotreba velikih količina kreme za sunčanje, koja spriječava prodor UV zraka
- Tamnija koža – tamnoputima treba duže izlaganje suncu da bi se odvijala proizvodnja vitamina D
- Prehrana s malo namirnica koje sadrže vitamin D
- Gojaznost –previše masnog tkiva ometa apsorpciju vitamina D
- Starenje
- Trudnoća ili dojenje.
Izvori Vitamina D :
- riba (masna ribu kao što su losos, tuna i skuša), riblje ulje, jaja, puter, pečurke.
Mehanizam dejstva Vitamina D – fiziologija :
Ukoliko nema dovoljne količine D vitamina,organizam nije u mogućnosti da apsorbuje kalcijum iz hrane. Kada je nivo kalcijuma u krvi nizak, organizam prebacuje u krv kalcijum iz kostiju, kako bi se mišići i nervi obezbijedili sa ovim mineralom. Ovakvo premještanje dovodi do gubitka koštane mase što predstavlja opasnost kod preloma kostiju.
Zanimljivosti:
*Da bi se obezbijedio dnevni unos vitamina D potrebno je
pojesti 28 do 30 jaja ili popiti 2.44 do 2.93 litara mlijeka ili pojesti 6.25 do 7.5 kilograma feta sira, zvuči puno i nemoguće,
zato doziran broj kapi vitamina D dnevno može zadovoljite dnevne potrebe.
*Riba se hrani planktonom koji živi u površnim slojevima vode i samim tim je izložen velikom dejstvu ultraljubičastih zraka, uz pomoć kojih se stvara vitamin D. Velike ribe se hrane sitnom ribom i na taj način nagomilavaju vitamin D u svojim tkivima, naročito u jetri.
*Kako je naša ishrana siromašna ribom, pored sunčanja potrebno je unositi vitamin D putem suplemenata.
*Sa godinama opada sposobnost organizma da proizvodi vitamin D.
Od 65. godine potreba za ovim vitaminom je dvostruko veća. Zbog deficita najčešće i blagi pad kod starih ljudi dovodi do ozbiljnog preloma kostiju. Anoreksične žene između 15 i 19 godina zbog male gustine kostiju sklone su kasnijem prelomu. Nedostatak vitamina D kod djece može izazvati rahitis, ali sada je nastanak te bolesti rijedak, iz razloga što djeca dosta vremena provode na suncu. Takođe nedostatak može dovesti do dijareje, nesanice, nervoze i grčeva u mišićima.
*Studije pokazuju da je vitamin D važan kod spriječavanja osteoporoze.
* Kod gojaznih osoba, vitamin D je uskladišten u masnom tkivu, što sprečava njegovu iskoristljivost. Prevelika količina vitamina u tijelu, takodje može dovesti do problema. Može doći do dijareje ili zatvora, glavobolje, gubitka apetita, mučnine i povraćanja, nepravilnog srčanog ritma, takođe velike doze mogu dovesti do poremećaja ravnoteže kalcijuma i fosfora, slabljenja kostiju i nagomilavanja kalcijuma u mekim tkivima.
Odredi nivo Vitamina D3!
*Preporuka je da se razmotri svakodnevno unošenje ( suplemenata )vitamina D , pošto neki ljudi teško na drugi način mogu da unesu 10 mikrograma (400IU), koliko je preporučili stručnjaci. Razlog za to je očuvanje zdravlja kostiju i mišića.
Jedan mikrogram odgovara 40 međunarodnih jedinica (Internationaj Unit) Odnosno
400 IU jednako je 10 mikrograma.
