Category Archives: Blog

To su velike arterije, grane  aorte, koje dovode krv u mozak, lice i glavu.Kada su zdrave, ove arterije su glatke i otvorene, poput cijevi koja omogućava slobodan protok tečnosti/krvi

Koliko je česta bolest karotidnih arterija i zašto se javlja?

Sa starenjem, naročito  u prisustvu  faktora rizika,  raste  učestalost  pojave  bolesti  karotidnih  arterija. Na globalnom nivou, zauzima 5. mjesto po uzroku  smrtnosti.

O metodama i načinu dijagnostikovanja suženja/stenoza karotidnih arterija

Duplex ultra-sonografija (dopler karotidnih arterija/ultrazvuk karotida/duplex scan karotidnih arterija) predstavlja metodu kojom se može vršiti pregled krvnih sudova vrata uz mjerenje brzina protoka krvi kroz njih.
 

Duplex sonografija kombinuje dvodimenzionalni prikaz krvnog suda sa analizom protoka krvi primjenom Doppler-ovog principa. Sama metoda ne mjeri direktno dijametar krvnog suda, već izmjerena brzina protoka krvi kroz krvni sud služi kao indikator stepena stenoze.

Ultrasonografsko ispitivanje karotidnih arterija predstavlja neinvazivnu, pouzdanu, preciznu metodu. Zbog svoje dostupnosti, duplex ultrasonografija se koristi pri skriningu pacijenata sa srednjim rizikom od bolesti.

Ukoliko se ovom metodom ne detektuje značajna karotidna bolest kod simptomatskih bolesnika ili kada su rezultati neodređeni, neophodna su dalja ispitivanja (MRA ili MSCT) koja su u stanju da vizualizuju proksimalnije i distalne segmente arterija, kao i anatomske varijacije krvnih sudova.

Obrnuto, pacijenti pod visokim rizikom mogu se primarno dijagnostikovati MSCT-om i MRA-om, prije svega zbog bolje vizualizacije intratorakalnih i drugih segmenata arterija koji su inače nedostupni ultrasonografskom ispitivanju.

Takođe tokom selekcije asimptomatskih pacijenata za karotidnu revaskularizaciju, preporučuje se potvrda ultrazvučnih rezultata, nekom drugom dijagnostičkom metodom (CTA, MRA, klasična arteriografija).

Pacijentima koji nisu pogodni za MRA, zbog prisutva pacemaker-a ili drugih implanta, preporučuje se CTA, dok se MRA preporučuje u slučaju postojanja ekstenzivnih intravaskularnih kalcifikata.

Koje su simptomi karotidnih arterija?

• Šum nad karotidnim arterijama;
• Praćenje  poznate stenoze kod asimptomatskih pacijenata;
• Kod pacijenata sa više faktora rizika za aterosklerotsku bolest;
• Procjenjivanje rizika za moždani udar kod pacijenata sa koronarnom i perifernom arterijskom bolešću
• Fokalni neurološki događaji ili Amaurosis fugax;
• Arteritisi koji zahvataju ekstrakranijalne karotidne arterije;
• Trauma vrata;
• Prisustvo pulsirajućih tumefakcija na vratu;
• Kod pacijenata sa moždanim udarom, koji su indikovani za karotidnu revaskularizaciju;
• Praćenje pacijenata poslije karotidne revaskularizacione procedure / intervencije

Skracenice u tekstu :

MRA –   Magnetic Resonance  Angiography

MSCT- MultiSlice Computed Tomography  –

Stafilokoke su okrugle bakterije veličine oko 1 mikrometar, sa karakterističnim rasporedom u vidu grozdastih nakupina (Staphylus – sin grčkog boga vina Dionisa). Rod Staphylococcus obuhvata nekoliko desetina vrsta, od kojih je većina nepatogeno, vrlo su raširene u prirodi, a nalaze se i na površini kože i sluznica čoveka.

Najčešće i medicinski najvažnije bakterije u rodu Staphylococcus su:

1. Staphylococcus aureus
2. Staphylococcus epidermidis i
3. Staphylococcus saprophyticus

Staphylococcus aureus (zlatni stafilokok) se vrlo često  izoluje u mikrobiološkoj laboratoriji, jer izaziva  infekcije kože (apscesi, eksfolijativni dermatitis novorođenčadi), rana, srednjeg uha, oka (blefaritis i konjunktivitis), upale pluća (stafilokokne pneumonije), kao i drugih tkiva i organa. Može biti uzročnik stafilokoknog tonzilitisa i peritonzilarnog apscesa. Svojim toksinom, osim oboljenja kod novorođenčadi, može izazvati i trovanja hranom, kao i teško oboljenje – toksički šok sindrom (TSS) koji se dovodi najčešće u  vezu sa genitalnim infekcijama.

Kao i kod drugih bakterija, izoluje se sve više sojeva otpornih na antibiotike. Poseban značaj ima meticilin rezistentni Stapylococcus aureus (MRSA), koji je otporan na većinu penicilina i cefalosporina.

Staphylococcus aureus – meticilin (cefoxitin) rezistentan – MRSA (dijametar zone inhibicije <22 mm)

Staphylococcuss aureus – meticilin rezistentan (MRSA) – antibiogram

Staphylococcus aureus – multirezistentan, osetljiv na fusidinsku kiselinu

Staphylococcus epidermidis – uglavnom nepatogen stanovnik kože, ali neki sojevi mogu izazvati endokarditis. Posebno teške infekcije na endokardu izazivaju posle operativnog stavljanja veštačkih srčanih zalistaka.

Staphylococcus saprophyticus – nalazi se na koži i sluzokoži urinarnog trakta uglavnom kao nepatogena flora. Može da izazove zapaljenje mokraćnih puteva pogotovo kod seksualno aktivnih žena. Iako retko prouzrokuje učestalo mokrenje i bol, počinje da  se svrstava u red izazivača urinarnih infekcija mladih žena (zajedno sa Gram-negativnim bakterijama). Po nekim statističkim podacima kao uzročnik akutnih urinarnih infekcija kod mladih žena nalazi se na drugom mestu, odmah iza Eschericiae coli. I u laboratoriji PZU Milmedika se izoluje sve češće. Lako se dijagnostikuje prema morfologiji kolonija, odsustvu hemolize i otpornosti na novobiocin. Lečenje se izvodi prema antibiogramu, obično je dobro osetljiv na uobičajene antibiotike i uroantiseptike (cefaleksin, gentamicin, ciprofloksacin, trimetoprim+sulfametoksazol, nitrofurantoin, amoksicilin+klavulanska kiselina), a recidivi su retki.

MOŽDANI  UDAR /ŠLOG ,CEREBROVASKULARNI INZULT /   predstavlja treći  po  učestalosti  uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, odmah poslije bolesti srca i malignih bolesti, i predstavlja važan uzrok dugotrajne invalidnosti.

 U prvoj dekadi dvadesetog vijeka  primijećen je značajan trend porasta broja pacijenata sa karotidnom bolešću, pogotovo među pacijentima koji su mlađi od 50 godina što se može opisati značajnim  prisustvom brojnih  faktora rizika.

FAKTORI RIZIKA

• Pol
• Godište
• Genetika
• Povišen krvni pritisak (hipertenzija)
• Srčana aritmija –atrijalna  fibrilacija
• Šećerna bolest (dijabetes melitus)
• Povišen nivo masnoća u krvi (visok LDL holesterol i nizak HDL holesterol)
• Suženje krvnih sudova vrata (karotidnih arterija) zbog ateroskleroze
• Aneurizma (proširenje arterije u mozgu)
• Pušenje
• Gojaznost
• Konzumiranje droga (kokain, amfetamini)
• Alkohol

Četiri naredbe koje pomažu u orijentaciji  da li se radi o moždanom udaru:

Na ovaj način dobit ćete dovoljno vremena zatražiti pomoć i nekome spasiti život.

1. Nasmij se! (Ako osoba ne može podići oba ugla usana – nešto nije u redu)
2. Reci nešto! (Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza – nešto nije u redu)
3. Podigni ruke! (Ako je jedna ruka slaba i “pada”- nešto nije u redu)
4. Isplazi jezik! (Ako je jezik “iskrivljen”, ako ide na jednu ili drugu stranu – definitivno, nešto nije u redu).

Radi lakšeg  pamćenja formulisan je kroz mnemo formulu  FAST ili  GROM :

FAST test:

• F kao face/lice koje se uslijed moždanog udara iskrivi s jedne strane;
• A kao arms/ruke jer osoba ne može ispružiti obje ruke;
• S kao speech?govor, jer osoba ne može jasno govoriti i razumjeti ono što joj govorite;
• T kao time/vrijeme: ako uočite bilo kojo od gore navedenih znakova vrijeme je da ODMAH nazovete HITNU pomoć – 124  ! Svaki  minut je bitan !

Moždani udar može se dogoditi svakome, u bilo kojoj dobi. Ako otkrijete bilo koji od ovih znakova moždanog udara, nemojte čekati

FAST test je  preveden pa je  upotrebi i skraćenica  G.R.O.M:

• G kao govor (otežan i nerazumljiv);
• R kao ruke (jedna ruka je slaba i “pada”);
• O kao oduzetost ( lice asimetrično, jedna stana “visi”)
• M kao minute unutar kojih odmah morate nazvati Hitnu pomoć.

FAST/G.R.O.M – test pomaže utvrditi  tri najčešća simptoma moždanog udara ( govor , pokret ) .

Međutim, postoje i drugi znakovi koje biste uvijek trebali shvatiti ozbiljno !

• iznenadna slabost ili  utrnulost jedne strane tijela, uključujući šake, ruke, noge ili stopalo;
• teškoće u pronalaženju riječi ili govora u jasnim rečenicama;
• iznenadni zamagljeni vid ili gubitak vida na jednom ili oba oka , duple slike ;
• iznenadni gubitak pamćenja ili zbunjenost, dezorijentacija, vrtoglavica ili nagli pad;
• iznenadna glavobolja.

 Kontrola  faktora rizika je ključna  u prevenciji  kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih  bolesti!

 Prestanak  pušenja,  rezim  ishrane , zdrave  navike,  lijecenje  povisenog  pritiska, lijecenje  povisenog  holesterola ,  fizicka  aktivnost , sve  su  to nacini  prevencije  vaskularnih  dogadjaja .

 Izračunajmo Heartscore  i  smanjimo  rizik od  nezeljenog dogadjaja !

 Uradite laboratorijske  pretrage -glu , Chol  Ldl ,HDl !

 Uradite  Duplex  scan  karotidniih arterija  !

u  susret  29. oktobru  ,  danu mozdanog udara 

Vitamin D   :

 – veoma važan za  zdravlje.

– ima  višestruku ulogu

–  predstavlja prohormon, koji nastaje u koži dejstvom ultraljubičastih zraka.               

– kompleksan je vitamin, sastoji se od vitamina D1, D2, D3, D4, D5, ali vitamini D2 i D3 su biloški aktivni. Iz hrane životinjskog porijekla nastaje vitamin D3 , a iz biljne hrane nastaje vitamin D2.

 Funkcije  vitamina  D:

– Aktivan je u metabolizmu kostiju,
– Jača zube,
– Jača kosti,
– Aktivan je u imunom sistemu,
– Štiti od nekih vrsta raka.

Koji su faktori rizika za nastanak  deficita  vitamina D?

• Život na visokim geografskim širinama– što smo bliže sjeveru, to su jesenji  i  zimski dani kraći, a manja izloženost  sunčevoj svjetlosti
• Život na zagađenom području – zagadjenje  upija dio sunčevog zračenja i ograničava količinu koja dopire do kože 
• Provođenje previše vremena u zatvorenom prostoru
• Upotreba  velikih količina kreme za sunčanje, koja spriječava prodor  UV zraka   
• Tamnija koža – tamnoputima treba duže izlaganje suncu da bi se odvijala   proizvodnja  vitamina D  
• Prehrana s  malo namirnica koje sadrže vitamin D  
• Gojaznost  –previše masnog tkiva ometa apsorpciju vitamina D  
• Starenje
• Trudnoća ili dojenje. 

Izvori  Vitamina  D :

• riba (masna ribu kao što su losos, tuna i skuša), riblje ulje, jaja, puter, pečurke.

Mehanizam dejstva Vitamina D  – fiziologija :

 Ukoliko nema dovoljne količine D vitamina,organizam nije u mogućnosti da apsorbuje kalcijum iz hrane. Kada je nivo kalcijuma u krvi nizak, organizam prebacuje u krv kalcijum iz kostiju, kako bi se mišići i nervi obezbijedili sa ovim mineralom. Ovakvo premještanje dovodi do gubitka koštane mase što predstavlja opasnost kod preloma kostiju.

Zanimljivosti:

*Da bi se obezbijedio dnevni unos vitamina D potrebno je

 pojesti 28 do 30 jaja ili  popiti 2.44 do 2.93 litara mlijeka ili pojesti 6.25 do 7.5 kilograma feta sira, zvuči puno i nemoguće,

zato doziran broj   kapi vitamina D dnevno može zadovoljite dnevne potrebe.

*Riba se hrani planktonom koji živi u površnim slojevima vode  i samim tim je izložen velikom dejstvu ultraljubičastih zraka, uz pomoć kojih se stvara vitamin D. Velike ribe se hrane sitnom ribom i na taj način nagomilavaju vitamin D u  svojim tkivima, naročito u jetri.
*Kako je naša ishrana siromašna ribom, pored sunčanja potrebno je unositi vitamin D putem suplemenata.

              *Sa godinama opada sposobnost organizma da proizvodi vitamin D.

Od 65. godine potreba za ovim vitaminom je dvostruko veća. Zbog deficita najčešće i blagi pad kod starih ljudi dovodi do ozbiljnog preloma kostiju. Anoreksične žene između 15 i 19 godina zbog male gustine kostiju sklone su kasnijem prelomu. Nedostatak vitamina D kod djece može izazvati rahitis, ali sada je nastanak te bolesti rijedak, iz razloga što djeca dosta vremena provode na suncu. Takođe nedostatak može dovesti do dijareje, nesanice, nervoze i grčeva u mišićima.

                   *Studije pokazuju da je vitamin D važan kod spriječavanja osteoporoze.

                    * Kod gojaznih osoba, vitamin D je uskladišten u masnom tkivu, što sprečava njegovu iskoristljivost. Prevelika količina vitamina u tijelu, takodje može dovesti do problema. Može doći do dijareje ili zatvora, glavobolje, gubitka apetita, mučnine i povraćanja, nepravilnog srčanog ritma, takođe velike doze mogu dovesti do poremećaja ravnoteže kalcijuma i fosfora, slabljenja kostiju i nagomilavanja kalcijuma u mekim tkivima.

             Odredi nivo Vitamina D3!

         *Preporuka  je  da se razmotri  svakodnevno unošenje ( suplemenata )vitamina D , pošto neki ljudi teško na drugi način mogu da unesu 10 mikrograma (400IU), koliko  je  preporučili stručnjaci. Razlog za to je  očuvanje zdravlja kostiju i mišića.

Jedan mikrogram odgovara  40 međunarodnih jedinica (Internationaj Unit) Odnosno 

400 IU  jednako  je 10 mikrograma. 

Kojoj grupi pripadam ?

Koji su “moji brojevi”?

Koliki je moj  “HEART SCORE”  ?

Prevencija kardiovaskularnih bolesti podrazumijeva niz farmakoloških i nefarmakoloških postupaka u cilju spriječavanja nastanka( primarna  prevencija)  ili ponovne pojave (sekundarna prevencija )  kardiovaskularnih bolesti.

Rizični faktori za nastanak kardiovaskularnih bolesti su  :

Nepromjenjivi faktori rizika su genetska sklonost (nasljeđe),dob i pol te na njih ne možemo uticati.

Promjenjivi faktori rizika su povišen krvni pritisak (arterijska hipertenzija) , povišene masnoće u krvi (hiperlipidemije),povišen šećer u krvi (šećerna bolest ili intolerancija glukoze) pušenje i gojaznost.

U procjeni ukupnog kardiovaskularnog rizika koristimo se SCORE tablicom.

SCORE  tablica kombinuje promjenjive i nepromjenjive faktore rizika.

Ukupni kardiovaskularni rizik se očitava iz tablice koja se dijeli po polu, dobi, pušenju, vrijednosti sistolnog krvnog pritiska  i vrijednosti ukupnog holesterola.  Psihosocijalni faktori : stres povezan sa radom i radnim obavezama, loši međuljudski odnosi, vanredna stanja u društvu, imaju značajnu ulogu u porastu KV bolesti. Istraživanja su pokazala da je stanovništvo sa nižim ekonomskim standardom pod većim zdravstvenim rizikom.

Crna Gora prema navedenim  tablicama i Atlasu svjetske zdravstvene organizacije  spada u zemlje sa visokim kardiovaskularnim rizikom .

Na osnovu rezultata rizik se dijeli na:

1.nizak  kardiovaskularni rizik – SCORE ≤ 1%

2.umjereni kardiovaskularni rizik – SCORE 1-5 % ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja manji od 5% u 10 godišnjem periodu

3.visoki kardiovaskularni rizik – SCORE 5-10 % ukazuje da  rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja  iznosi 5-10% u 10 godišnjem periodu

4.vrlo visoki kardiovaskularni rizik – SCORE >10 %  ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja veći od 10% u 10 godišnjem periodu

Kako  tumačimo  ove  podatke – same  tabele, šta  nam statistiika  govori ?

Ukoliko je Vaš rizik procijenjen kao mali ili srednji temelj terapije su nefarmakološke mjere. One uključuju promjenu dosadašnjih životnih  navika – bazirane su na primjeni adekvatne dijete/režima ishrane i ponašanja  -sprovođenju umjerene fizičke aktivnosti.

Kod osoba povišenog i visokog kardiovaskularnog rizika uz  navedene mjere potrebno je i farmakološko liječenje.

Danas su nam na raspolaganju brojni i vrlo efikasni lijekovi koji se koriste za liječenje povišenog pritiska , masnoća i šećerne bolesti. 

Cilj liječenja je uspostaviti adekvatnu kontrolu rizičnih  faktora .

Zato je važno da znamo “svoje brojeve” , a to znaci  vrijednosti pritiska , sećera u krvi , holesterola .

Ciljna formula je 0,3,5,140,5,3,0  a to konkretno znači –

0   –  označava da nema pušenja,

3  –  barem tri kilometra šetnje dnevno,

 5 –  broj obroka dnevno,

140  –  maksimalnu vrijednost gornjeg/ sistolnog  pritiska,

 5 – maksimalni ukupni holesterol, 

 3 –  maksimalni loš /LDL / holesterol i

 0 –  nema gojaznosti i šećerne bolesti

PCOS – Polycystic ovary syndrom – sindrom policističnih jajnika

NAFLD – Non Alchololic Fat LIver Disease – masna jetra nealkoholnog uzroka